Preskoči na sadržaj
Svi članci

Što nikad ne biste trebali upisati u ChatGPT, Gemini, Claude ili drugi AI

AI vam može sažeti dokument, objasniti nalaz, analizirati tablicu i pomoći napisati odgovor. Ali prije nego što kliknete „Pošalji”, postavite jedno drugo pitanje: smijem li uopće toj usluzi dati podatke koji se nalaze unutra?

Darko Mijić
Darko MijićOsnivač i autor
Dokumenti na radnom stolu
Ilustrativna fotografija · Unsplash

Zamislite tri potpuno normalne situacije.

Roditelj fotografira liječnički nalaz svojeg djeteta i pita AI da mu ga objasni jednostavnim riječima. Zaposlenik kopira ugovor o radu i pita je li neka odredba povoljna. Mali poduzetnik učita Excel s imenima kupaca, OIB-ima, iznosima računa i dugovanjima kako bi AI pronašao tko kasni s plaćanjem.

U sva tri slučaja AI bi vjerojatno mogao biti koristan.

Problem je u tome što mu niste dali samo pitanje. Dali ste mu podatke.

Hrvatska Agencija za zaštitu osobnih podataka u svibnju 2026. objavila je vrlo konkretnu preporuku: u javno dostupne sustave temeljene na velikim jezičnim modelima ne bi trebalo unositi osobne podatke, podatke drugih ljudi, povjerljive informacije, interne dokumente, službene spise, ugovore te zdravstvene, financijske, radnopravne i druge osjetljive podatke, osim kada je takva uporaba prethodno procijenjena, pravno utemeljena i organizacijski kontrolirana. AZOP posebno upozorava i na učitavanje tablica zaposlenika, klijenata i kandidata za posao.

To je dobra polazna točka za jednostavno pravilo:

Ponašajte se kao da sadržaj koji stavljate u javni AI šaljete vanjskom pružatelju usluge.

Jer u tehničkom i podatkovnom smislu često upravo to radite. Ovisno o alatu i postavkama, sadržaj može biti pohranjen u povijesti razgovora, obrađen na infrastrukturi pružatelja ili njegovih podizvršitelja, zadržan radi sigurnosti ili poboljšanja usluge, a kod nekih potrošačkih proizvoda i korišten za poboljšavanje modela. AZOP zato upozorava da organizacija unosom podataka može pokrenuti novu obradu nad kojom nema dovoljnu kontrolu. azop.hr

Crvena lista: što ne učitavati u javni AI

Nisu svi podaci jednako rizični. Ali nekoliko kategorija treba tretirati kao crveno svjetlo dok ne postoji vrlo dobar razlog i odgovarajuće kontrolirano okruženje.

Kategorija Primjeri Što napraviti
Lozinke i pristupne tajne lozinka, PIN, jednokratni kod, recovery kod, API ključ, privatni ključ Nikad ne unositi. Ako ste već unijeli aktivnu tajnu, promijenite je ili opozovite.
Identifikacijski dokumenti i izravni identifikatori osobna iskaznica, putovnica, OIB, potpis, puna adresa, broj dokumenta Ne učitavati u javni AI; ukloniti sve što nije nužno.
Zdravstveni i drugi posebno osjetljivi podaci nalazi, dijagnoze, terapija, genetski i biometrijski podaci, politička ili vjerska uvjerenja, članstvo u sindikatu, seksualna orijentacija Tretirati kao podatke najviše osjetljivosti. Za organizacije vrijede dodatni uvjeti GDPR-a.
Djeca ime i fotografija djeteta, zdravstveni nalaz, školska dokumentacija, individualizirani plan, ponašanje, podaci druge djece Ne stavljati u javni AI samo zato što je roditelj ili nastavnik taj koji postavlja pitanje.
Novac i financije broj kartice, bankovni podaci, platne liste, dugovanja, porezni dokumenti, kreditna dokumentacija Koristiti samo nužne i uklonjene/anonimizirane podatke ili odobren poslovni sustav.
HR i podaci zaposlenika životopisi, plaće, bolovanja, ocjene rada, disciplinski postupci, pritužbe, rezultati testova Ne kopirati u osobni ChatGPT/Gemini/Claude račun radi rangiranja ili analize.
Podaci klijenata i drugih ljudi CRM, e-mailovi, korisnički zahtjevi, telefonski brojevi, OIB-i, povijest kupnje Tuđi podatak ne postaje „vaš” samo zato što ga imate u svojem sustavu.
Poslovne tajne i povjerljivi dokumenti neobjavljena ponuda, ugovor, cjenovna strategija, akvizicija, izvorni kod, interna istraga, natječaj prije objave Provjeriti politiku tvrtke i ugovorne obveze; osobni račun zaposlenika nije poslovno odobrenje.

GDPR osobnim podatkom smatra svaku informaciju koja se odnosi na identificiranu ili osobu koju je moguće identificirati. Zato problem nije samo OIB ili ime: kombinacija funkcije, datuma, lokacije, događaja i drugih detalja može biti dovoljna da se shvati o kome je riječ. AZOP izričito upozorava da uklanjanje imena i prezimena samo po sebi nije dovoljno. commission.europa.eu

To je posebno važno kada kažemo da ćemo nešto „anonimizirati”.

„Ivan Horvat” → „zaposlenik A” nije nužno anonimizacija.

Ako napišete: „zaposlenik A, jedini voditelj prodaje naše firme u Dubrovniku, 58 godina, bio je na bolovanju od 4. do 21. kolovoza nakon operacije srca”, njegovo ime možda nedostaje, ali ga kolege ili drugi ljudi još uvijek mogu prepoznati.

Europska komisija navodi da su podaci stvarno anonimni tek kada osobu više nije moguće identificirati i kada je anonimizacija nepovratna. Pseudonimizirani podaci — primjerice oni kod kojih ime zamijenite oznakom, ali osobu i dalje možete ponovno povezati s podacima — i dalje su osobni podaci prema GDPR-u. commission.europa.eu

Kada je unos ipak moguć

Naslov ovog članka namjerno je strog, ali pravo nije tako jednostavno kao „osobni podatak + AI = zabranjeno”.

AZOP ne kaže da organizacije nikada ne smiju koristiti AI s osobnim podacima. Kaže da takva uporaba mora biti prethodno procijenjena, pravno utemeljena i organizacijski kontrolirana. Za tvrtku, školu, ordinaciju ili javno tijelo to u praksi može značiti utvrđenu svrhu i pravnu osnovu, minimizaciju podataka, provjerene rokove čuvanja i lokaciju obrade, ugovor s pružateljem kada on djeluje kao izvršitelj obrade, odgovarajuće sigurnosne mjere, interna pravila i — kada je potrebno — uključivanje službenika za zaštitu podataka ili procjenu učinka na zaštitu podataka. azop.hr

Za posebne kategorije podataka prag je još viši. GDPR među njima navodi, primjerice, zdravstvene i genetske podatke, biometriju za jedinstvenu identifikaciju, rasno ili etničko podrijetlo, politička i vjerska uvjerenja, članstvo u sindikatu te podatke o spolnom životu ili seksualnoj orijentaciji. Njihova je obrada načelno zabranjena, ali postoje zakonske iznimke — primjerice izričita privola u odgovarajućim okolnostima, određene obveze iz radnog i socijalnog prava, zaštita pravnih zahtjeva te zakonom uređene svrhe javnog zdravstva ili istraživanja. Europska komisija sažima te iznimke ovdje.

Ali postojanje pravne osnove nije automatska dozvola za prvi chatbot koji ste otvorili u pregledniku. Organizacija i dalje mora poštovati ograničenje svrhe, minimizaciju podataka, ograničenje pohrane, povjerljivost i druge temeljne principe GDPR-a. commission.europa.eu

Najkorisnija tehnika za običnog korisnika zato je ne slati dokument kada je za pitanje dovoljan opis problema.

Umjesto ovoga:

„Evo ugovora o radu Ivana Horvata, OIB 123…, adresa…, plaća 1.850 eura. Objasni mi članak 7.”

napravite ovo:

„U ugovoru na neodređeno postoji odredba prema kojoj zaposlenik mora vratiti trošak edukacije ako ode iz tvrtke unutar 12 mjeseci. Objasni koje bih dijelove takve odredbe trebao provjeriti. Ne daj konačan pravni savjet.”

Još bolje: od AI-ja prvo tražite popis informacija koje su mu potrebne, pa mu dajte samo minimum.

To je praktična primjena GDPR-ova načela smanjenja količine podataka: ne dajte sustavu deset podataka ako je za odgovor dovoljan jedan. commission.europa.eu

I prije učitavanja datoteke pogledajte ima li u njoj nešto što se ne vidi na prvi pogled. AZOP posebno spominje metapodatke, komentare, povijest izmjena, potpise, kontakte i podatke trećih osoba. Word dokument iz kojeg ste izbrisali ime na prvoj stranici može i dalje sadržavati ime autora ili komentar kolege. azop.hr

Škola, posao i mali biznis: ista pogreška u različitim oblicima

Kod kuće i u školi, razlika između korisne i rizične uporabe često je vrlo jednostavna.

Razumno je pitati:

„Moje dijete ne razumije razliku između priloga i pridjeva. Daj tri nova primjera i postavljaj mu pitanja umjesto da mu odmah kažeš odgovor.”

Mnogo je problematičnije fotografirati cijelu školsku zadaću na kojoj su ime i prezime, škola i razred, ili učitati nalaz stručnjaka o djetetovim teškoćama samo da bi AI „predložio kako učiti”. Ako je sadržaj potreban, napravite novu, očišćenu verziju s najmanje mogućih podataka. CARNET je tijekom 2026. upravo privatnost, zaštitu osobnih podataka i odgovorno korištenje AI-ja uključivao u edukacije povezane s BrAIn kurikulom, koji je od školske godine 2026./27. dostupan od petog razreda osnovne do završetka srednje škole. carnet.hr

Posebno pravilo za roditelje: ne objavljujte podatke drugog djeteta zato što ih je vaše dijete dobilo u zajedničkoj poruci, fotografiji, grupnom radu ili školskom dokumentu.

Na poslu je najopasnija rečenica: „Ma samo ću ovo brzo ubaciti u ChatGPT.”

AZOP upravo takvu praksu izdvaja kao problem. Zaposlenik ne bi trebao sam odlučiti da će javnom LLM-u poslati podatke kandidata, zaposlenika, klijenata, pacijenata ili poslovnih partnera ako organizacija alat prethodno nije procijenila i odobrila. To vrijedi i kada je cilj samo sažeti dokument, „očistiti Excel”, rangirati prijave ili pripremiti zaključak. azop.hr

Primjer HR-a je posebno jasan. Excel sa 70 kandidata može sadržavati ime, kontakt, dob, obrazovanje, radno iskustvo, rezultate testiranja i bilješke intervjuera. Dodate li zdravstvena ograničenja, članstvo u sindikatu ili druge osjetljive informacije, rizik postaje još veći. Ako takav dokument učitate u osobni AI račun da biste dobili „najboljih deset kandidata”, privatnost nije jedino pitanje: otvaraju se i problemi točnosti, pristranosti, transparentnosti i profiliranja. AZOP na to izravno upozorava. azop.hr

EU AI Act dodatno svrstava određene AI sustave za zapošljavanje među visokorizične primjene, iako će nakon izmjena iz 2026. odgovarajuća pravila za te visokorizične sustave početi vrijediti 2. prosinca 2027. To odgađanje AI Act obveza ne odgađa GDPR, koji se već sada primjenjuje na obradu osobnih podataka. digital-strategy.ec.europa.eu

Mali poduzetnik ima isti problem u manjem uredu.

Želite, primjerice, da AI analizira zašto su vam računi naplaćeni sporije nego prošle godine. Nije nužno poslati mu:

Ana Anić, OIB…, IBAN…, adresa…, račun 2026-00418, kašnjenje 37 dana.

Za analizu trenda često je dovoljno:

Kupac Vrsta Iznos Kašnjenje
kupac 01 B2B 1.240 € 37 dana
kupac 02 B2C 180 € 12 dana
kupac 03 B2B 4.400 € 62 dana

Još sigurnije je dati samo agregate ako su oni dovoljni za svrhu: broj računa, prosječan iznos, medijan kašnjenja i mjesec. To nije samo privatnosna disciplina; često daje i čišći analitički problem.

Poslovna tajna pritom nije nužno „osobni podatak” prema GDPR-u — podaci koji se odnose isključivo na pravnu osobu nisu automatski osobni podaci — ali to ne znači da ih smijete slati proizvoljnom servisu. Ugovorne obveze, poslovna povjerljivost, intelektualno vlasništvo i informacijska sigurnost zasebni su razlozi za oprez. commission.europa.eu

Što veliki AI servisi zapravo rade s vašim podacima

Najvažnija pogreška bila bi zaključiti: „Ovaj alat kaže da ne trenira model na mojim podacima, dakle mogu učitati bilo što.”

Ne.

Treniranje je samo jedna dimenzija. Treba pitati i koliko se sadržaj čuva, postoji li sigurnosna provjera, tko su podizvršitelji, gdje se obrađuje, koje administratore organizacija ima, što se događa s povezanim aplikacijama i postoji li odgovarajući ugovor za poslovnu uporabu. To je upravo vrsta provjere koju AZOP traži od organizacija. azop.hr

Stanje provjereno 13. rujna 2026.; uvjeti se mogu promijeniti.

Usluga Potrošački račun Čuvanje / posebni način rada Poslovna ili organizacijska verzija
OpenAI ChatGPT Sadržaj iz usluga za pojedince može se koristiti za treniranje; korisnik može isključiti „Improve the model for everyone”. OpenAI Temporary Chat ne služi treniranju dok ostaje privremen i kopija se može čuvati do 30 dana radi sigurnosti. Ako ga spremite u povijest, postaje redovan razgovor i slijedi postavke vašeg računa; podaci poslani vanjskim servisima kroz akcije slijede njihove politike. OpenAI ChatGPT Business/Enterprise/Edu i API podaci po zadanim postavkama ne služe treniranju. OpenAI navodi standardno uklanjanje API ulaza/izlaza nakon 30 dana, uz iznimke i dostupne posebne režime za podobne korisnike. OpenAI
Google Gemini Za korisnike od 18+ „Keep Activity” je prema Googleu uključen prema zadanim postavkama; aktivnost se može koristiti za poboljšanje Googleovih usluga i AI-ja. Google Zadani auto-delete je 18 mjeseci, uz opcije 3 ili 36 mjeseci ili bez automatskog brisanja. Kada je Keep Activity isključen, razgovori se ipak mogu čuvati do 72 sata radi pružanja usluge i povratnih informacija. Google Google Workspace navodi da se organizacijski sadržaj ne pregledava ljudski niti koristi za treniranje generativnih modela izvan domene bez dopuštenja te da se postojeće Workspace zaštite primjenjuju na Gemini. Google Workspace
Microsoft Copilot Kod osobnog Copilota korisnik može isključiti uporabu aktivnosti razgovora za treniranje generativnih modela. Microsoft navodi čuvanje povijesti razgovora 18 mjeseci. Microsoft Za aktualnu potrošačku verziju Microsoft navodi da učitana datoteka može biti pohranjena do 18 mjeseci; postavke treniranja/personalizacije odnose se na razgovor. Microsoft Microsoft 365 Copilot navodi da promptovi, odgovori i podaci iz Microsoft Grapha ne služe treniranju temeljnih LLM-ova; organizacijske politike pristupa, čuvanja i audita ostaju relevantne. Microsoft Learn
Anthropic Claude Kod potrošačkih proizvoda Anthropic može koristiti razgovore za poboljšanje Claudea ako korisnik to dopusti. Kada je takva uporaba dopuštena, Anthropic navodi rok do pet godina za podatke u tom režimu. Anthropic Korisnik može brisati razgovore; Anthropic navodi uklanjanje iz povijesti odmah i automatsko brisanje iz backenda unutar 30 dana, uz sigurnosne/zakonske iznimke. Anthropic Claude for Work i Anthropic API po zadanim postavkama ne koriste ulaze i izlaze za treniranje, osim eksplicitnog opt-ina ili povratnih informacija. Anthropic
Yure.ai — hrvatski B2B primjer Nije opći potrošački chatbot nego hrvatska platforma za pravne profesionalce. Politika od 24. lipnja 2026. navodi da dijagnostički logovi ne bilježe sadržaj upita, AI odgovora ni učitanih pravnih dokumenata; operativni podaci čuvaju se za vrijeme ugovora plus 30 dana za izvoz. yure.ai Yure navodi da se korisnički podaci ne koriste za treniranje modela, da primarnu infrastrukturu drži u EGP-u te opisuje DPA i podizvršitelje. To su izjave pružatelja, ne neovisna revizija provedena za ovaj članak. yure.ai
KomunalAI — hrvatski B2B primjer Također nije izravna zamjena za opći potrošački chatbot; riječ je o platformi za organizacije. Politika od 22. travnja 2026. kaže da se chatovi čuvaju prema postavkama organizacije te da platforma obrađuje dokumente, knowledge base i razgovore. komunalai.hr KomunalAI navodi AI dobavljače poput Anthropica i OpenAI-ja uz ugovorne zabrane treniranja; politika istodobno upozorava da neki dobavljači mogu obrađivati podatke izvan EGP-a uz odgovarajuće mehanizme prijenosa. komunalai.hr

Tablica pokazuje jednu vrlo važnu stvar: „plaćam AI” i „koristim organizacijski kontrolirani AI” nisu ista tvrdnja. ChatGPT Plus, Claude Pro ili obični osobni Microsoft/Google račun i dalje su potrošački proizvodi. Poslovne verzije mogu imati bitno drugačije ugovorne i podatkovne uvjete. OpenAI

Ni hrvatsko sjedište pružatelja niti činjenica da se dio infrastrukture nalazi u Hrvatskoj ili EU-u nije sama po sebi dovoljna za zaključak da je svaki unos dopušten. Treba provjeriti cijeli tok: podizvršitelje, model koji obrađuje upit, prijenose, rokove čuvanja, ugovor, svrhu i podatke koje uopće šaljete. To je zaključak koji proizlazi i iz AZOP-ovih preporuka i iz politika domaćih B2B primjera. azop.hr

Najbolje pravilo stoga nije pokušavati zapamtiti politiku šest kompanija.

Zapamtite ovo:

Ako podatak nije potreban da biste dobili koristan odgovor — nemojte ga dati.

A ako je podatak toliko važan da ga zaista morate dati, tada je dovoljno važan da prije toga provjerite kojem sustavu ga dajete i pod kojim pravilima.

Praktični paket za čitatelja

Smijem li ovo staviti u AI?

Prije svakog učitavanja dokumenta, slike ili većeg komada teksta prođite kroz ovih deset pitanja. Logika slijedi AZOP-ovu preporuku o minimizaciji, provjeri dokumenata i korištenju odobrenih organizacijskih alata. azop.hr

Provjera prije slanja Ako je odgovor „da”
☐ Sadrži li lozinku, PIN, jednokratni kod, API ključ ili drugu pristupnu tajnu? Ne šaljite.
☐ Sadrži li OIB, osobnu iskaznicu, putovnicu, potpis, adresu ili druge identifikatore? Uklonite ih ako nisu nužni.
☐ Sadrži li zdravstvene, biometrijske, političke, vjerske, sindikalne ili druge posebno osjetljive podatke? Zaustavite se; potreban je znatno viši stupanj opravdanja i zaštite.
☐ Sadrži li podatke djeteta? Primijenite stroži standard; koristite generički primjer gdje god možete.
☐ Sadrži li podatke druge osobe? Ne pretpostavljajte da ih smijete proslijediti samo zato što ih imate.
☐ Sadrži li plaću, bankovne podatke, dug, kredit, porezni ili drugi financijski podatak? Uklonite ili agregirajte podatke prije uporabe.
☐ Sadrži li CV, bolovanje, ocjenu zaposlenika, pritužbu ili HR bilješku? Ne stavljajte u osobni/javni AI račun.
☐ Je li dokument poslovno povjerljiv, neobjavljen ili pokriven ugovorom/NDA-om? Provjerite internu politiku i ovlaštenje.
☐ Koristite li na poslu privatni AI račun umjesto odobrenog poslovnog alata? Zaustavite se i provjerite pravila organizacije.
☐ Možete li dobiti isti odgovor sa znatno manje ili potpuno izmišljenih podataka? Učinite to.

Pet pravila za dijeljenje

  1. Ako to ne biste poslali nepoznatoj vanjskoj tvrtki, nemojte to lijepiti u javni AI.
  2. Lozinke, kodovi, OIB-i, osobni dokumenti, zdravstveni i bankovni podaci ne pripadaju u običan chatbot.
  3. Tuđe podatke čuvajte strože od svojih.
  4. Brisanje imena nije isto što i anonimizacija.
  5. Na poslu koristite samo odobren alat i samo najmanju količinu podataka koja je stvarno potrebna.

Obiteljski dogovor: „Naša pravila za AI”

Naša pravila za AI

AI smijemo koristiti za objašnjavanje, vježbanje, ideje, provjeru teksta i učenje.

Prije slanja uvijek provjeravamo:

  1. Ne upisujemo lozinke, PIN-ove, kodove ni podatke kartica.
  2. Ne šaljemo fotografije osobnih dokumenata.
  3. Ne šaljemo liječničke nalaze ni druge privatne dokumente ako isti problem možemo objasniti bez njih.
  4. Ne stavljamo u AI imena, fotografije, poruke ni privatne podatke prijatelja, učenika, učitelja ili drugih ljudi.
  5. Kod školske zadaće AI smije pomoći objasniti i vježbati, ali ne mora znati naše puno ime, školu, razred ili druge identifikacijske podatke.
  6. Ako nismo sigurni je li nešto privatno, prvo pitamo odraslu osobu — ne chatbot.

Najvažnije pravilo: Dajemo AI-ju samo ono što mu stvarno treba za zadatak.

Za domaću zadaću to znači da je bolje prepisati jednu matematičku jednadžbu ili anonimni odlomak nego fotografirati cijelu stranicu s imenom učenika. CARNET-ove aktivnosti za nastavnike u 2026. eksplicitno uključuju privatnost, zaštitu osobnih podataka i odgovornu uporabu AI-ja kao teme rada s učenicima. carnet.hr

Svi članci