Preskoči na sadržaj
Svi članci

AI Act bez pravničkog jezika: što danas stvarno vrijedi u Hrvatskoj

Pravila transparentnosti već se primjenjuju, a dio obveza za visokorizične sustave dolazi kasnije. Vodič odvaja datume, obveze i postojeće putove zaštite prava u Hrvatskoj.

Provjera izvora:

Darko Mijić
Darko MijićOsnivač i autor
Detalj suvremene arhitekture
Ilustrativna fotografija · Unsplash

Zamislite da na stranici hrvatske internetske trgovine pitate za povrat pokvarenog usisavača. Odgovara vam “Marina iz podrške”. Ljubazna je, pamti prethodnu poruku i govori da razumije zašto ste nezadovoljni. Nigdje ne piše da razgovarate s računalnim sustavom.

Tu AI Act postaje praktično pitanje. Trebate li sami otkriti tko je s druge strane?

Europska uredba o umjetnoj inteligenciji (AI), poznata kao AI Act, za izravnu komunikaciju s AI sustavom propisuje obavještavanje ljudi, uz određene iznimke. Ta se pravila primjenjuju od 2. kolovoza 2026. Obavijest treba stići najkasnije na početku interakcije, a ne tek nakon što postanete sumnjičavi.12

No iz toga ne slijedi da je svaka AI poruka pouzdana, da svaki generirani tekst mora imati oznaku ili da se svi novi propisi već primjenjuju na svaki poslovni sustav. Da biste iskoristili svoja prava, prvo treba razdvojiti nekoliko različitih obveza.

Tko zapravo ima obveze

AI Act razlikuje onoga tko sustav razvija i stavlja na tržište pod svojim imenom od organizacije koja ga koristi. Tvrtka koja razvija alat i stavlja ga na tržište pod svojim imenom može biti njegov dobavljač. Trgovina, poslodavac ili javno tijelo koje ga koristi pod svojom odgovornošću jest subjekt koji uvodi sustav, u engleskom tekstu deployer. U ovom vodiču za njega koristimo i izraz profesionalni korisnik. Ista organizacija ponekad ima obje uloge.3

Ta razlika objašnjava zašto proizvođač alata mora riješiti neke tehničke zahtjeve, dok organizacija koja objavljuje sadržaj mora paziti što pokazuje publici. Kupnja gotovog alata ne odgovara na sva pitanja o njegovoj uporabi.

Ako kod kuće tražite ideju za rođendansku čestitku, ne postajete time poslovni korisnik s obvezama koje ima poslodavac. AI Act izuzima obveze fizičkih osoba koje sustav koriste isključivo osobno i neprofesionalno. To izuzeće, međutim, nije dozvola za prijevaru, zlostavljanje ili povredu tuđe privatnosti. Drugi propisi i dalje vrijede.3

Posebno su uređeni modeli opće namjene, odnosno modeli koji mogu služiti širokom rasponu zadataka i drugim aplikacijama. Njihovi dobavljači imaju obveze povezane s dokumentacijom, autorskim pravom i informacijama o treniranju. Za modele sa sistemskim rizikom postoje dodatni zahtjevi za procjenu rizika, incidente i sigurnost. To nisu obveze koje građanin preuzima samim otvaranjem chatbota.3

Što vrijedi sada, a što tek dolazi

Rokove iz prvotnog teksta Uredbe treba čitati zajedno s izmjenama iz 2026. Izmjene poznate kao AI Omnibus više nisu prijedlog. Uredba EU 2026/1744 stupila je na snagu 27. srpnja 2026. Pomaknula je dio rokova i promijenila neke obveze.4

Za čitatelja u Hrvatskoj najkorisniji je ovaj raspored. Prikazuje glavne rokove, ne svaku pojedinu iznimku.1

Datum Što znači
1. kolovoza 2024. AI Act stupio je na snagu. To nije značilo da su sve obveze odmah počele vrijediti.
2. veljače 2025. Počela je primjena prvotnih zabrana određenih AI praksi i pravila o AI pismenosti.
2. kolovoza 2025. Počela je primjena pravila o upravljanju i modelima opće namjene, uz prijelaze za ranije modele.
2. kolovoza 2026. Opći datum primjene većeg dijela Uredbe, uključujući obveze transparentnosti iz članka 50.
2. prosinca 2026. Istječe uska odgoda tehničkog označavanja za određene ranije sustave. Počinju i dodatne zabrane povezane sa seksualnim sadržajem bez pristanka i materijalom seksualnog zlostavljanja djece.
2. prosinca 2027. Počinje primjena odgođenih zahtjeva i obveza za visokorizične sustave iz Priloga III., primjerice određene sustave za zapošljavanje ili obrazovanje.
2. kolovoza 2028. Rok za odgođeni režim visokorizičnog AI-ja vezanog uz regulirane proizvode iz Priloga I., uz sektorske posebnosti.

Još jedna ograda utječe na stvarne slučajeve. Za ranije uvedene visokorizične sustave postoje prijelazna pravila vezana uz značajne promjene dizajna. Za obuhvaćene ranije sustave namijenjene javnim tijelima propisan je krajnji rok usklađivanja 2. kolovoza 2030. Zato ni tablica nije dovoljna bez podatka o kojem se sustavu radi i kada je uveden.4

Odgoda visokorizičnih sustava ne odgađa sve ostalo. Trgovina se ne može pozvati na rok iz 2027. da bi preskočila obavijest koja je već obvezna za njezin chatbot.42

Chatbot se treba predstaviti

Vratimo se “Marini”. Ako je riječ o AI sustavu koji izravno razgovara s kupcem, dobavljač ga treba oblikovati tako da kupac zna s čime razgovara. Postoji iznimka kada je to očito razumno informiranoj i pažljivoj osobi u danim okolnostima. Ne treba pretpostaviti da će svaki kupac po brzini odgovora prepoznati stroj.2

Za našu izmišljenu trgovinu predložili bismo jednostavnu obavijest na početku razgovora: “Razgovarate s AI asistentom.” To je prijedlog razumljivog teksta, ne propisani službeni obrazac. Obavijest mora biti jasna, uočljiva i pristupačna.2

Ova obveza govori tko odgovara. Sama po sebi ne daje opće pravo da vas svaki chatbot odmah prebaci čovjeku. Ne potvrđuje ni da su njegove upute o povratu robe pravno točne. Za provjeru sadržaja potreban je zaseban korak, opisan u metodi TVRDI.2

Ako odgovor utječe na novac ili rok za prigovor, sačuvajte razgovor i pošaljite pitanje trgovini njezinim službenim kanalom. Zahtjev za objašnjenje konkretne odluke korisniji je od prepiranja sa sustavom koji ponavlja istu poruku.

Oznaka u datoteci i upozorenje gledatelju nisu isto

Jedna od najčešćih zabuna nastaje kada sve AI oznake zamislimo kao isti natpis u kutu ekrana.

Dobavljači sustava koji stvaraju sintetički tekst, sliku, zvuk ili video imaju obvezu osigurati strojno čitljivo označavanje i mogućnost prepoznavanja takvog sadržaja. Riječ je o tehničkoj oznaci. Postoje ograničenja tehničke izvedivosti i iznimke, među ostalim za uobičajeno pomoćno uređivanje koje ne mijenja bitno ulazni sadržaj ili njegovo značenje.3

Odvojeno od toga, poslovni korisnik koji objavljuje deepfake mora publici otkriti da je sadržaj umjetno stvoren ili izmijenjen. Deepfake ovdje znači obmanjujuće uvjerljivu sliku, snimku ili zvuk koji oponaša stvarne osobe, predmete, mjesta ili događaje. Tehnička oznaka koju gledatelj ne vidi nije zamjena za tu obavijest.5

Zamislite oglas hrvatskog obrta u kojem poznati sportaš, bez stvarne snimke, preporučuje proizvod. Ako sadržaj ispunjava uvjete za deepfake, profesionalni objavljivač mora otkriti da je generiran. Natpis “AI” pritom ne rješava druga pitanja, primjerice smije li uopće koristiti tuđu osobu za takvu preporuku.35

Za očito umjetničko, satirično ili fikcijsko djelo način obavještavanja može biti prilagođen djelu. To nije opće oslobođenje svih deepfakeova od označavanja.5

Posebno pazite na datum 2. prosinca 2026. Prijelaz se odnosi na dobavljače sustava stavljenih na tržište prije 2. kolovoza 2026. i njihovu obvezu tehničkog označavanja iz članka 50. stavka 2. Ne daje opću odgodu obavijesti o chatbotu ili vidljivog otkrivanja deepfakea.4

Za gledatelja je zaključak jednostavan. Oznaka govori nešto o nastanku sadržaja. Ne dokazuje njegovu istinitost. Izostanak oznake također ne dokazuje autentičnost.

Mora li svaki tekst pisati “napisao AI”?

Ne postoji takva opća obveza za svaki e-mail, čestitku ili objavu u čijem je pisanju sudjelovao AI.

Članak 50. posebno uređuje generirani ili izmijenjeni tekst objavljen radi informiranja javnosti o pitanjima od javnog interesa. Predviđa iznimku kada sadržaj prođe ljudsku provjeru ili uredničku kontrolu i postoji osoba ili organizacija koja snosi uredničku odgovornost.2

Komisija objašnjava da provjera pravopisa nije dovoljna za tu iznimku. Traži se stvarna provjera sadržaja ili urednička kontrola, a ne samo formalno odobravanje. To je korisno mjerilo i za mali lokalni portal. Netko treba provjeriti činjenice i izvore te odlučiti što se objavljuje.5

Ta se iznimka odnosi na opisanu kategoriju teksta. Ne treba je prenositi na deepfake video samo zato što ga je urednik pogledao prije objave.2

Neke primjene već su zabranjene

AI Act ne svodi se na oznake. Od veljače 2025. primjenjuju se prvotne zabrane, među njima određena manipulacija koja uzrokuje ili može uzrokovati znatnu štetu te zabranjeni oblici društvenog bodovanja.6

Za radnike i roditelje posebno je relevantna zabrana AI zaključivanja o emocijama na radnom mjestu i u obrazovnim ustanovama. Ona se odnosi na sustave koji emocije zaključuju iz biometrijskih podataka, primjerice lica ili glasa. Predviđene su iznimke za medicinske ili sigurnosne razloge.6

Kada bi poslodavac kamerom pokušavao bodovati navodnu emocionalnu motiviranost zaposlenika, trebalo bi provjeriti upravo tu zabranu. To nije isto što i dobrovoljna anketa o zadovoljstvu poslom.

Početak dodatnih zabrana u prosincu 2026. također nije poruka da do tada treba trpjeti ucjenu ili zlostavljanje. Sumnju na kazneno djelo prijavite policiji.47

Obavijest “ovdje koristimo AI” ne bi zabranjenu primjenu učinila dopuštenom. Ako sumnjate na takav sustav, zatražite pisani opis njegove svrhe, podataka koje obrađuje i odgovorne organizacije.

Posao, škola i javna prava traže više od upozorenja

AI koji pomaže sastaviti oglas za radno mjesto nema istu ulogu kao sustav koji ocjenjuje kandidate i izbacuje ih iz izbora. Za razumijevanje rizika važnije je što sustav radi nego ime modela koji ga pokreće.

Prilog III. obuhvaća određene sustave za zapošljavanje, upis i vrednovanje u obrazovanju te procjenu prava na osnovne javne pomoći i usluge. Razlog je lako razumjeti. Njihov rezultat može utjecati na to hoćete li dobiti posao, pristup obrazovanju ili pomoć potrebnu za život.3

Zamislite poslodavca koji dobiva automatski poredak životopisa. Pitanje za njega glasi: tko provjerava kriterije i može li ispraviti pogrešno odbijanje? U zamišljenoj školi koja AI-jem rangira prijave roditelj treba pitati koji podaci ulaze u procjenu. Kod javnog tijela koje procjenjuje pravo na pomoć treba tražiti obrazloženje odluke i način osporavanja.

To su primjeri za postavljanje pitanja, ne tvrdnje da konkretne hrvatske ustanove već koriste takve sustave.

Visokorizični režim predviđa zahtjeve poput upravljanja rizicima, dokumentacije i ljudskog nadzora. Odgođene obveze za navedene kategorije iz Priloga III. počinju se primjenjivati u prosincu 2027., uz prijelazna pravila. Nije svaki AI alat u školi ili kadrovskoj službi automatski visokorizičan. Klasifikacija ovisi o namjeni i zakonskim uvjetima.34

Što možete tražiti ako je AI sudjelovao u odluci o vama

Nemojte prihvatiti “tako je izračunao sustav” kao potpuno objašnjenje. Najprije ustanovite tko je donio odluku i je li AI pripremio podatke, preporučio ishod ili odlučivao bez stvarnog ljudskog sudjelovanja.

GDPR već štiti ljude od određenih odluka donesenih isključivo automatizirano koje imaju pravni ili usporedivo značajan učinak. Postoje iznimke, primjerice zakonsko dopuštenje, nužnost za ugovor ili izričita privola, uz odgovarajuće zaštitne mjere. Kod ugovora i privole one uključuju ljudsku intervenciju, iznošenje vlastitog stajališta i osporavanje odluke. To nije novo pravo koje tek treba čekati u AI Actu.8

AI Act u članku 86. zasebno uređuje objašnjenje uloge određenog visokorizičnog sustava i glavnih elemenata odluke koja pravno ili slično značajno nepovoljno utječe na osobu. To nije pravo na objašnjenje svakog odgovora chatbota niti opći zahtjev da vam predaju programski kod. Postoje iznimke i ograničenja.9

Članak 86. nije među odredbama koje je Omnibus izrijekom pomaknuo na prosinac 2027. Ipak, za pojedini slučaj treba provjeriti obuhvaćeni sustav, učinak odluke i prijelazna pravila za ranije sustave. Za spor oko zaposlenja, upisa ili naknade zatražite pravnu pomoć. Nemojte svoj slučaj procjenjivati samo prema datumu u internetskoj tablici.49

Kome se obratiti u Hrvatskoj

Članak 85. daje fizičkim i pravnim osobama mogućnost podnošenja pritužbe nadležnom tijelu tržišnog nadzora kada imaju razloga smatrati da je AI Act povrijeđen. To je odvojeno od drugih upravnih ili sudskih postupaka.3

U Hrvatskoj, međutim, nema poštenog odgovora u obliku jedne adrese za sve probleme.

Hrvatska je objavila popis tijela za zaštitu temeljnih prava prema članku 77. AI Acta. Na njemu su pravobraniteljske institucije, AZOP, Državno izborno povjerenstvo i Agencija za elektroničke medije. To nije isto što i opći popis tijela tržišnog nadzora koja provode AI Act.10

U službenim izvorima pregledanima 13. rujna 2026. nismo pouzdano potvrdili jedinstvenu hrvatsku kontaktnu točku za opći nadzor prema AI Actu. Ministarstvo provedbeni zakon i dalje navodi u planu savjetovanja za treće tromjesečje 2026. Plan nije dokaz da zakon ili imenovanje danas ne postoje, ali nije ni potvrda da su dovršeni. Zato ovdje ne navodimo neprovjerenu adresu.11

Za više konkretnih problema put ipak postoji:

Problem Kamo se obratiti
Sumnjate u povredu svojih prava na zaštitu osobnih podataka. Organizaciji koja obrađuje podatke, zatim AZOP-u prema njegovim uputama. Postoji službeni zahtjev za utvrđivanje povrede prava.
Sumnjate na diskriminaciju ili povredu prava djelovanjem javnog tijela. Pučkoj pravobraniteljici ili odgovarajućoj posebnoj pravobraniteljskoj instituciji.
Želite prijaviti povredu AI Acta kod sustava u isključivoj nadležnosti europskog Ureda za AI. Komisijinu alatu za pritužbe. Prije slanja provjerite njegov opseg. Ne pokriva svaki AI sustav ni svaki problem s privatnošću.
Sumnjate na prijevaru, prijetnju ili drugo kazneno djelo. Policiji. Nema razloga čekati razjašnjenje nadležnosti prema AI Actu.

Navedene rute temelje se na službenim uputama AZOP-a, pravobraniteljice, Komisije i MUP-a. Pritužba regulatoru nije isto što i žalba protiv odluke koja vas je pogodila. Provjerite pouku o pravnom lijeku i rok u samoj odluci.1213147

Što vlasnik male tvrtke može napraviti odmah

Počnite popisom uporaba, ne kupnjom certifikata. Zapišite gdje AI razgovara s kupcima, tko objavljuje generirane snimke i koristi li se alat pri odlučivanju o ljudima. Za svaku uporabu odredite osobu koja može provjeriti dobavljačeve upute i stvarno ponašanje sustava.

Provjerite obavijest kupcu iz njegove perspektive. Otvorite razgovor bez prijave. Vidi li se oznaka prije prve razmjene poruka? Za objavljenu AI snimku provjerite postoji li obveza otkrivanja deepfakea. Tvrdnja dobavljača da je alat “usklađen s AI Actom” ne opisuje automatski sve što vaša tvrtka njime radi.

Obveza AI pismenosti nije nestala. Izmijenjeni članak 4. traži mjere koje podržavaju razvoj AI pismenosti zaposlenika i drugih osoba koje rade sa sustavom u ime organizacije. Izrijekom ne zahtijeva jamstvo određene razine znanja svakog pojedinca.4

Za mali ured razuman početak može biti kratka interna obuka o odobrenim alatima, provjeri odgovora i postupku kada nešto pođe pogrešno. To je praktičan prijedlog, ne obećanje potpune pravne usklađenosti.

Privatnost provjerite zasebno. AZOP upozorava na unošenje osobnih, osjetljivih i povjerljivih podataka u javne AI alate bez potrebne procjene i zaštite. U javni AI ne unosite osobne podatke, podatke drugih ljudi ni povjerljive dokumente osim ako je uporaba prethodno procijenjena, pravno utemeljena i organizacijski kontrolirana. Vodič o privatnosti objašnjava kako to primijeniti na dokumente.15

Pitanje koje možete poslati danas

Kada vas zabrinjava odluka, ne morate sami sastavljati pravnu analizu. Za početni pisani upit možete prilagoditi ovaj tekst:

Molim vas da navedete je li AI sustav sudjelovao u donošenju ove odluke i u kojoj ulozi. Koji su podaci o meni korišteni? Tko može provjeriti ispravnost tih podataka i razloge odluke? Molim i uputu kako mogu zatražiti preispitivanje te koji rok moram poštovati.

Ovo je prijedlog upita, ne službeni obrazac niti jamstvo da svako pitanje u svakoj situaciji stvara istu pravnu obvezu.

Sačuvajte odgovor, izvornu odluku i datum zaprimanja. Ako je u pitanju posao, upis ili pravo na pomoć, s tim dokumentima potražite stručnu procjenu. Lakše je zaštititi konkretno pravo kada znate koju odluku osporavate, nego kada imate samo sumnju da je negdje korišten AI.

Ovaj vodič daje opće informacije. Ne zamjenjuje pravni savjet za pojedini postupak. Prije podnošenja zahtjeva provjerite aktualni rok i nadležnost za svoj slučaj.

AI Act: što provjeriti u svom slučaju

Početna provjera za građanina ili malu tvrtku. Ne zamjenjuje pravnu procjenu konkretne primjene i postupka.

Predložak upita: Molim navedite je li AI sudjelovao u odluci i kako, koji su podaci korišteni, tko ih može provjeriti te kako i u kojem roku mogu tražiti preispitivanje.

Preuzmite kontrolni popis za ispis, PDF.

Pročitajte i

Što nikad ne biste trebali upisati u ChatGPT, Gemini, Claude ili drugi AI

Kako provjeriti je li AI izmislio odgovor: metoda od pet minuta

Tekst je pripremljen uz pomoć AI-ja. Izvori su navedeni uz tvrdnje i na kraju članka. Za odluku koja vas izravno pogađa provjerite aktualne uvjete i upute nadležnog izvora.

Izvori

  1. Europska komisija: AI Act. 2

  2. Europska komisija: AI Act, članak 50.. 2 3 4 5 6 7

  3. EU: Uredba 2024/1689, Akt o umjetnoj inteligenciji. 2 3 4 5 6 7 8

  4. EU: Uredba 2026/1744, Digital Omnibus on AI. 2 3 4 5 6 7 8

  5. Europska komisija: Transparency obligations under Article 50. 2 3 4

  6. Europska komisija: AI Act, članak 5.. 2

  7. MUP: Ostala pitanja, prijava kaznenog djela. 2

  8. Europska komisija: Information for individuals.

  9. Europska komisija: AI Act, članak 86.. 2

  10. MPUDT: Prijavljena tijela iz članka 77..

  11. MPUDT: Plan savjetovanja za 2026..

  12. AZOP: Zahtjev za utvrđivanje povrede prava.

  13. Pučka pravobraniteljica: Kako podnijeti pritužbu.

  14. Europska komisija: AI Act complaints tool.

  15. AZOP: Preporuka za sigurno korištenje LLM alata.

Svi članci